Grom zapalio 15 hektara kod Makresa: osmoro ljudi se borilo pet sati, od kojih dvojica obicni seljani
17.07.2026
17.07.2026
17.07.2026
17.07.2026
17.07.2026
17.07.2026
17.07.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
17.07.2026
16.07.2026
15.07.2026
Nema dostupnih vesti u ovoj kategoriji.
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Azovsko More, taj plitki produžetak Crnog Mora koji je vekovima bio rusko zadnje dvorište, ove nedelje je postalo mesto gde Rusija više ne komanduje. Ukrajinski dronovi napali su ruske brodove do te mere da je Moskva bila prinuđena da zaustavi saobraćaj kroz more - udar koji slabi rusku logistiku, izoluje Krim i preti izvozu ključnih roba.
Komandant ukrajinskih dron-snaga Robert Brovdi saopštio je da je za samo devet dana pogođeno 116 ruskih plovila u Azovskom Moru. Odgovor Rusije bio je da zatvori dva najvažnija prelaza - kanal Don-Azov i Kerčenski moreuz. Satelitski snimci pokazuju duge kolone brodova koji čekaju, zaglavljeni, bez izlaza.
Od vojne u ekonomsku blokadu
Ukrajina sve češće gađa tankere iz ruske „senke flote“ koji prevoze gorivo pod sankcijama. Ali blokada Azova udara mnogo šire - pod udarom su i izvoz pšenice i suncokretovog ulja. Institut za proučavanje rata opisao je udare kao „novu fazu“ koja odseca okupirani Krim i prekida ruske pomorske rute za naftne derivate i žito. Komandant Jevgen Karas bio je direktan: presecanje cele logistike postalo je „problem koji Rusi ne mogu da reše“, a pritisak, kaže, tek će se pojačavati.
Ovde priča prestaje da bude samo rusko-ukrajinska. Rusija obezbeđuje oko jedne petine svetskog izvoza pšenice, a oko 25 odsto toga prolazi baš kroz Azovsko More. Agrarni analitičar Andrej Sizov upozorava da bi duži prekid mogao da košta Rusiju milijarde. Fjučersi na pšenicu već su skočili zbog krize. A kada skoče cene pšenice na svetskim berzama, račun na kraju stiže i do pekare na uglu - i kod nas.
Moskva, naravno, to naziva terorizmom. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da „čak i pirati zadržavaju plen“, optužujući Ukrajince da deluju po principu „niti za nas, niti za druge“ - samo da nanesu štetu i strah. Ukrajina tvrdi da gađa isključivo vojne ciljeve.
Ironija je teška. Azovsko More bilo je vitalna veza koja je povezivala južnu Rusiju sa svetskim tržištima preko Crnog Mora. Posle raspada SSSR-a, Moskva i Kijev su se 2003. godine dogovorili o zajedničkom pravu na plovidbu - dogovor koji je Rusija prekršila čim je anektirala Krim 2014. godine. Dvadeset i dve godine kasnije, isto to more se Rusiji vraća kao bumerang. Ko je rekao da geopolitika nema pamćenje?
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Iran je izgubio toranj sa kojeg je nadgledao pomorski saobraćaj. Americki udari su se preselili sa kasarni na mostove, stanice...
U zemlji koja se treću godinu brani od invazije, ministar odbrane se menja kao dežurni u prodavnici. I kritika ovog...
Evropa godinama ponavlja da njen novac neće finansirati ništa što nije evropsko. A sada tiho plaća za kineske motore i...
Nafta skočila, tankeri stali, a Tramp zapretio rušenjem civilne infrastrukture. Rat na hiljade kilometara - a račun stiže do najbliže...
Rat ne stvara samo heroje, nego i čudovišta - i to iz sopstvenih redova. Priča o onome što se dešava...
Oružje iz 1946, obnovljeno posle 40 godina pauze, palo na grad uz front. Navikli smo na snimke eksplozija kao na...
Iranske rakete pogodile tankere, SAD završile petočasovni napad, a Tramp traži kontrolu nad moreuzom. Rat koji gledamo na ekranu je...
Replika duga 155 metara, 1.600 km od najbližeg mora. Dok svet gleda ka Iranu i Ukrajini, najveća tenzija se tiho...
Revolucionarna garda se hvali uništenim bazama. Realnost: oborene rakete, bez potvrđene štete. A cena eskalacije stiže do naših računa.
SAD udarile po 140 iranskih ciljeva, Iran uzvratio dronovima na baze u Zalivu, Tramp kaže da je sporazum završen. A...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više