Skip to content

Azovsko More postalo ruski košmar: Ukrajinski dronovi pogodili 116 brodova i zaustavili žitni put

1 min. čitanja
Podeli
Azovsko More postalo ruski košmar: Ukrajinski dronovi pogodili 116 brodova i zaustavili žitni put

Azovsko More, taj plitki produžetak Crnog Mora koji je vekovima bio rusko zadnje dvorište, ove nedelje je postalo mesto gde Rusija više ne komanduje. Ukrajinski dronovi napali su ruske brodove do te mere da je Moskva bila prinuđena da zaustavi saobraćaj kroz more - udar koji slabi rusku logistiku, izoluje Krim i preti izvozu ključnih roba.

Komandant ukrajinskih dron-snaga Robert Brovdi saopštio je da je za samo devet dana pogođeno 116 ruskih plovila u Azovskom Moru. Odgovor Rusije bio je da zatvori dva najvažnija prelaza - kanal Don-Azov i Kerčenski moreuz. Satelitski snimci pokazuju duge kolone brodova koji čekaju, zaglavljeni, bez izlaza.

Od vojne u ekonomsku blokadu

Ukrajina sve češće gađa tankere iz ruske „senke flote“ koji prevoze gorivo pod sankcijama. Ali blokada Azova udara mnogo šire - pod udarom su i izvoz pšenice i suncokretovog ulja. Institut za proučavanje rata opisao je udare kao „novu fazu“ koja odseca okupirani Krim i prekida ruske pomorske rute za naftne derivate i žito. Komandant Jevgen Karas bio je direktan: presecanje cele logistike postalo je „problem koji Rusi ne mogu da reše“, a pritisak, kaže, tek će se pojačavati.

Ovde priča prestaje da bude samo rusko-ukrajinska. Rusija obezbeđuje oko jedne petine svetskog izvoza pšenice, a oko 25 odsto toga prolazi baš kroz Azovsko More. Agrarni analitičar Andrej Sizov upozorava da bi duži prekid mogao da košta Rusiju milijarde. Fjučersi na pšenicu već su skočili zbog krize. A kada skoče cene pšenice na svetskim berzama, račun na kraju stiže i do pekare na uglu - i kod nas.

Moskva, naravno, to naziva terorizmom. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da „čak i pirati zadržavaju plen“, optužujući Ukrajince da deluju po principu „niti za nas, niti za druge“ - samo da nanesu štetu i strah. Ukrajina tvrdi da gađa isključivo vojne ciljeve.

Ironija je teška. Azovsko More bilo je vitalna veza koja je povezivala južnu Rusiju sa svetskim tržištima preko Crnog Mora. Posle raspada SSSR-a, Moskva i Kijev su se 2003. godine dogovorili o zajedničkom pravu na plovidbu - dogovor koji je Rusija prekršila čim je anektirala Krim 2014. godine. Dvadeset i dve godine kasnije, isto to more se Rusiji vraća kao bumerang. Ko je rekao da geopolitika nema pamćenje?