„Kriminal kao usluga” sa kol-centrima i u Makedoniji: preko 4 miliona evra štete, žrtve u 50 zemalja
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
03.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
02.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
02.11.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Pravilo je znao svako ko je tražio američke pare: hoćeš investiciju iz Silicijumske doline, seliš se u Silicijumsku dolinu. Trojica dvadesetosmogodišnjaka iz Minhena prekršila su to pravilo i dobila i jedno i drugo.
Firma se zove Furo i pravi softver za industrijske sisteme za skladištenje energije u baterijama. Za godinu dana od osnivanja skupila je 4 miliona dolara (oko 3,4 miliona evra), pretežno od američkih investitora, i već ima klijente kakve mnogo starije firme nemaju - među njima nemačke železnice Deutsche Bahn.
Osnivači Lena Sofija Fos, Leoni Vagner i Simon Vitner studirali su na Tehničkom univerzitetu u Minhenu, pa su preko programa minhenskog Centra za digitalne tehnologije i menadžment stigli do Stanforda i Berklija. Radili su u Apple, Google X i u startapima za veštačku inteligenciju. Imali su ponude za stalno zaposlenje i vize da ostanu.
Vratili su se.
„Trenutno se krećemo brže u Evropi nego što bismo se kretali da smo ostali u SAD”, kaže Fos. A onda kaže ono što se retko kaže naglas pred američkim investitorom: „To je bila odluka da se vratimo u Evropu ne zato što smo morali, nego zato što vidimo da je sada bolje vreme da se gradi energetski startap u Evropi nego u SAD.”
Logika nije patriotska, nego računska. Problem koji rešavaju - industrijske firme sa previsokim računima za struju - oštriji je u Nemačkoj nego u Kaliforniji, posle godina energetskih kriza jedna za drugom. A klijenti i mreža su tu. „Ako si kompanija u ranoj fazi, najčešće sve zavisi od tvoje mreže i od toga koliko si blizu klijentima”, kaže Fos. Kada je firma bila u američkom akceleratoru pod starim imenom Lumera Energy, posao joj je išao teže upravo zbog daljine.
Ima i surovija računica. „Ako uporedite platu inženjera u SAD sa onom u Nemačkoj, jednostavno je mnogo jeftinije”, kaže Fos. Američki investitori sumnjali su da li će firma uopšte naći ljude za budžet koji je predvidela - a taj budžet je u Nemačkoj pri samom vrhu plata. Kvalitet kadra, tvrdi ona, isti je, a ljudi su dostupniji jer nema iste konkurencije velikih tehnoloških firmi.
Ovo nije priča o raskidu sa Amerikom. Furo je na papiru registrovan u Delaveru, rundu je predvodio američki TQ Ventures, a među investitorima je i fond Šeril Sandberg. Osnivači lete za SAD tri-četiri puta godišnje. Formula nije „ostani kod kuće”, nego „uzmi pare tamo, gradi proizvod ovde”.
I baš tu priča počinje da zvuči poznato. U Makedoniji svake godine odlaze inženjeri sa istim diplomama i istim ponudama, i gotovo nikada se ne vraćaju sa kapitalom iza sebe. Razlika nije u talentu - razlika je u tome da li postoji mreža koja će te preporučiti prvom klijentu kada se vratiš. Nemci tu mrežu imaju preko univerziteta. Ko je gradi kod nas?
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Trojica školskih drugova sa Stenforda prodaju ideju da VI može da gomila iskustvo kao zaposleni. Nvidia je i investitor i...
Imao je nezavisnu reviziju privatnosti i novac od Khosla Ventures, ali ne i kapital za trku sa Muse i Instinct....
Narodna banka Makedonije kaže da oduzeta dozvola u Beogradu sama po sebi ne znači ništa automatski za Bitolj. Pravno je...
Dobit je malo manja nego lane, ali iznad plana. Najveći rast kamata dolazi od države, a provizije rastu uprkos smanjenjima....
Model je učio iz građevinskih dozvola širom Amerike i obećava zgrade koje stoje. Ostaje pitanje koje zna svako ko živi...
Firma sa 1.200 advokata sprema se da glasa za sopstveno gašenje, a startap koji je iz senke izašao tek 2025....
Изградбата на автопатот Кичево – Охрид започна во февруари 2014 година, а по 12 години и 8 месеци, проектот сè...
Dostava iz restorana i dostava namirnica završavaju u istim rukama. Do zatvaranja ima godinu i po - dovoljno da regulatori...
Četvorogodišnja firma odbila je ponudu za preuzimanje jer nije bila iznad njene vrednosti, pa je prikupila novi novac. Opklada je...
Bivši rukovodioci Amazona skupili su 2,1 milijardu dolara za fabrike, a ne za četbotove. Deindustrijalizaciju nazivaju rizikom za bezbednost -...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznajte kada Metla objavi nešto novo
Ostavite e-mail i pisaćemo Vam kada bude novi vodič ili nešto novo na Metli.