Skip to content

Putin sa palube raketne krstarice: Ne pretimo Japanu, ali brojimo 60 brodova i 13.000 vojnika

1 min. čitanja
Podeli
Putin sa palube raketne krstarice: Ne pretimo Japanu, ali brojimo 60 brodova i 13.000 vojnika

Vladimir Putin iskoristio je posetu raketnoj krstarici „Varjag” za poruku koja nije bila upućena posadi. Dok je posmatrao završnu fazu vežbi ruske Tihookeanske flote, izjavio je da potencijal za sudar u Pacifiku raste.

„Vidimo da, na žalost, potencijal za konflikt ovde raste. NATO se infiltrira ovde, stvaraju se novi vojno-politički blokovi, a raspoređuju se ili planiraju novi sistemi naoružanja koji predstavljaju pretnju i za našu zemlju”, rekao je ruski predsednik.

Formulacija je poznata. Isti argument, sa zamenjenim imenima mesta, čuje se iz Moskve od 2014. godine naovamo: neko drugi se približava, Rusija samo reaguje. Razlika je što je ovaj put scena Pacifik, a ne Evropa.

Vežbe su počele 4. avgusta i obuhvataju odbranu morskih granica, ostrvskih zona i primorskih područja ruskog Dalekog istoka. U vodama Japanskog i Ohotskog mora i severozapadnog Pacifika učestvuje oko 60 brodova, podmornica i pomoćnih plovila, 30 aviona, helikoptera i dronova i više od 13.000 vojnika.

Trinaest hiljada vojnika na vežbi koja se objašnjava kao odbrambena. Cifra sama po sebi kaže u kom pravcu se region kreće.

Japan, pomenut posebnim tonom

Najinteresantniji deo izjave odnosio se na Tokio. Putin je naglasio da Rusija ne preti Japanu i da nema teritorijalne ili druge pretenzije, ali je odmah potom dodao da je Japan prvi put u svojim najnovijim vojno-doktrinarnim dokumentima naveo Rusiju kao jedan od glavnih izvora pretnje.

„Želeo bih da istaknem da mi ne pretimo Japanu. Nemamo apsolutno nikakve žalbe”, rekao je.

Rečenica „nemamo teritorijalne pretenzije” izgovorena u kontekstu odnosa Moskve i Tokija nosi svoju težinu, budući da spor oko Kurilskih ostrva traje od 1945. godine i razlog je zašto dve zemlje još nemaju potpisan mirovni sporazum iz Drugog svetskog rata.

Putin je upozorio i da Moskva beleži pokušaje vlasti u pojedinim zemljama da ograniče kretanje ruskih brodova, i da će Rusija odgovoriti istom merom na svaki pokušaj zaplene njenih trgovačkih brodova, bez obzira u kojim vodama se to dogodi.

Za kraj je došla i ponuda: Rusija je spremna za saradnju na Arktiku, uključujući i korišćenje Severnog morskog puta, u skladu sa međunarodnim pomorskim pravom. Pozivanje na međunarodno pravo u istom govoru u kojem se najavljuje odmazda bez obzira na vode je kontrast koji vredi zabeležiti.

Balkan zna ovu retoričku formu napamet. Prvo se objasni da nema namera, potom se broje brodovi. Razlika je samo u tome koliko je daleko more.