Kada se Donald Tramp zapretio da će povući američke vojnike iz Nemačke, to je zvučalo kao dramatična izjava. Ali u Briselu i u Berlinu ne paniče - i to nije zato što ih nije briga. Zato što znaju kako stoje stvari.

U Nemačkoj sada ima 36.000 američkih vojnika. Uključuju komande za Evropu i Afriku, kao i nuklearne bombe B-61. Sve te operacije su povezane sa tokom snabdevanja prema Bliskom istoku. Ako Tramp ih povuče, istog jutra se kvari vojni kanal prema Iranu i prema bazama u Persijskom zalivu. U praksi - ne može. Ne želi. Samo se zaprete.

Postoji i zakon. Od 2025, američki Kongres odlučio je da u Evropi ne može da bude manje od 76.000 trupa. Što znači da Tramp može da povuče maksimum oko 9.000 - i to sa postupkom koji traži godine i milijarde dolara.

Penzionisani general Mark Hertling ovo je rekao u jednoj rečenici: "Za četiri godine minimum, i sa stoticama milijardi dolara. To bez preselbe porodica i napuštanja baza koje se nedavno renoviraju". Prevod: povlačenje je skupo, sporo i strateški štetno.

Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful reagovao je diskretno: "Pripremljeni smo". To je signal ne za paniku, već za rutinsku gotovost. Berlin administracije je meri "po delima, ne po rečima".

Za Balkan, ovo nije bez značaja. Baze u Štutgartu i Ramštajnu povezane su sa logističkim linijama koje se protežu od Kuvajta do Kosova. Kada ovi štabovi mrdaju, mrdaju i planovi svih koji od njih zavise - uključujući i naš region. Mi nismo direktni igrači u ovoj igri. Ali smo direktne posledice.