Skip to content

Rajna pala na 24 santimetra, najniže od 1880: Dunav gasi reaktore, a nema ko da odgovara

1 min. čitanja
Podeli
Rajna pala na 24 santimetra, najniže od 1880: Dunav gasi reaktore, a nema ko da odgovara

Rajna kod Kauba: 24 santimetra. Toliko je ostalo od reke koja nosi nemačku industriju. Najniži nivo otkako su merenja počela 1880. godine - dakle najniži za oko vek i po, a prognoze kažu da bi do subote mogao da padne na sedamnaest. Nemački ministar transporta sazvao je hitnu konferenciju eksperata u Bonu, zakazanu za četvrtak, sa učesnicima koji su se još potvrđivali. Kada se sastanak zakazuje brže nego što se sastavlja spisak gostiju, to nije planiranje. To je reakcija.

A Rajna je samo zapadni kraj priče.

Dunav povlači vodu iz samih reaktora

Mađarska je prvi put u istoriji nuklearne centrale Pakš došla do kontrolisanog gašenja. Premijer Peter Mađar izjavio je da je zemlja bila na milimetrima od potpunog zatvaranja centrale, ali je nivo vode preko noći porastao za santimetar i po i poslednja turbina je nastavila da radi. Santimetar i po. To je razlika između nuklearne centrale koja radi i nuklearne centrale koja stoji.

Rumunija je, pak, detonirala stene u koritu Dunava i potapala barže da bi vodu usmerila ka Černa Vodi - jedinoj nuklearnoj centrali u zemlji. Kada država počne da razbija sopstvenu reku da bi centrali dala da diše, rečnik krize se menja. Ovo više nije suša. Ovo je inženjerska intervencija na geografiji.

I kod nas u slivu - ista reka, isti problem

Kod Bezdana, tamo gde Dunav ulazi u Srbiju, izmereno je minus 139 santimetara - na nekoliko santimetara od najnižeg nivoa izmerenog pre više od sto godina, 1909. Brodovi plove sa dvadeset pet do trideset odsto kapaciteta. Tegljači sa gazom od dva metra jednostavno ne mogu da prođu. Rumunska komora na Đerdapu 2 ne radi od 17. jula, pa ceo tranzit ide preko srpske.

Hidrolozi ne najavljuju spas. U narednih petnaest do dvadeset dana ni u Srbiji ni u zemljama uzvodno ne očekuje se značajna kiša.

Reka je infrastruktura, samo je ne zovemo tako

Ovo je deo koji se najlakše propušta. Dunav i Rajna nisu pejzaž - oni su putevi. Njima se voze goriva, ugalj, žitarice, sirovine, i to jeftinije nego bilo kojim drugim načinom. Prema izveštajima finansijskih agencija, trošak prevoza dizela od Roterdama do Karlsruea stigao je do najvišeg nivoa u poslednjih dvadeset godina. Kada se reka suzi, teret ne nestaje - on se penje na kamione i na voz, a razliku neko plaća.

Nema nijednog ministra u Evropi koji je za ovo glasao. Nema budžeta koji ga je odobrio, nema tendera koji ga je namestio. Reka se jednostavno povukla, a svi sistemi izgrađeni oko pretpostavke da će ona uvek biti tu - plovidba, hlađenje reaktora, cene transporta - istovremeno su pokazali koliko su tanki.

Pitanje koje niko ne postavlja naglas

Ako se Pakš spasio santimetrom i po, šta ako sledeće godine nedostaju dva? Nuklearne centrale na Dunavu projektovane su na hidrološkim podacima iz dvadesetog veka. Reka u 2026. ne ponaša se kao reka iz tih tablica. Ili se plan menja, ili sledeći put neće biti santimetar i po viška.

Evropa godinama govori o energetskoj tranziciji kao o pitanju izbora između tehnologija. Ove nedelje joj je reka pokazala da postoji i treća promenljiva, i da se ona ne pregovara.